Oglas

U Sarajevu predstavljene preporuke Skupštine građana o pomirenju u BiH: Fokus na obrazovanju, medijima i suočavanju s ratnim traumama

author
N1 BiH
02. jul. 2026. 15:50
ChatGPT Image 2. srp 2026. 15_47_49
N1

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine danas su predstavljene preporuke Skupštine građana o pomirenju u BiH, koje pozivaju institucije na sistemske reforme u obrazovanju, medijima, zaštiti ljudskih prava i borbi protiv korupcije s ciljem jačanja društvenog povjerenja i dugoročnog pomirenja. Dokument je rezultat rada građana iz cijele zemlje koji su, kroz deliberativni proces, definirali prioritete za izgradnju inkluzivnijeg društva.

Oglas

Jedna od centralnih preporuka odnosi se na uspostavljanje institucionalnog sistema besplatne psihosocijalne podrške i savjetovanja za osobe pogođene ratnim traumama.

Kako se navodi u dokumentu, potrebno je uspostaviti ili integrisati centre za psihosocijalnu podršku, obučiti stručni kadar za rad s ratnim traumama, organizovati terapijske i grupe međusobne podrške te osigurati jednostavan pristup uslugama uz zaštitu privatnosti korisnika.

Građani su također preporučili unapređenje zakonskog okvira i efikasniju primjenu postojećih propisa koji regulišu zaštitu prava civilnih žrtava rata i žrtava ratne torture.

Obrazovanje kao temelj pomirenja

Značajan dio preporuka odnosi se na obrazovni sistem.

Predloženo je približavanje nastavnih planova i programa kroz ujednačavanje zajedničke jezgre nacionalne grupe predmeta, uz ravnopravnu upotrebu jezika i pisama te sprečavanje političke instrumentalizacije jezika.

Građani smatraju da bi škole trebale imati važniju ulogu u izgradnji kulture mira, zbog čega predlažu uvođenje programa o transgeneracijskim traumama, kontinuiranu edukaciju nastavnika iz oblasti mirovne pedagogije i prevencije trauma, kao i zabranu političkog djelovanja u obrazovnim institucijama.

Među preporukama su i obavezne međuentitetske i međukantonalne razmjene učenika, studenata i nastavnika, zajedničke ekskurzije te finansiranje projekata koji kroz umjetnost, sport, nauku i ekologiju promovišu pomirenje.

Jačanje medijske odgovornosti

Posebno poglavlje posvećeno je ulozi medija u procesu pomirenja.

U dokumentu se navodi da politički uticaji na uređivačku politiku, nedovoljna transparentnost vlasništva i širenje dezinformacija doprinose produbljivanju društvenih podjela, zbog čega se predlaže veća finansijska i programska nezavisnost javnih servisa, kontinuirana edukacija novinara i razvoj medijske pismenosti građana.

Među preporukama su i usvajanje propisa zasnovanih na evropskoj Anti-SLAPP direktivi radi bolje zaštite novinara, efikasnije sankcionisanje neetičkog izvještavanja i lažnih vijesti, jačanje transparentnosti medijskog vlasništva te osiguravanje nezavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije.

Građani su također predložili sistemsku podršku platformama za provjeru činjenica (fact-checking), kao i kampanje za unapređenje medijske pismenosti, posebno među starijom populacijom.

Borba protiv korupcije i evropske integracije

Skupština građana smatra da pomirenje nije moguće bez jačanja povjerenja u institucije.

Zbog toga se preporučuje unapređenje transparentnosti javne potrošnje, snažnija borba protiv korupcije, racionalnije upravljanje budžetskim sredstvima i stvaranje ravnopravnijih ekonomskih uslova u cijeloj Bosni i Hercegovini. Dokument predlaže i pojednostavljenje registracije poslovnih subjekata, veću podršku preduzetništvu te izradu državne strategije ekonomskog razvoja.

Poseban akcenat stavljen je i na proces evropskih integracija. Građani preporučuju intenzivnije informisanje javnosti o prednostima i izazovima članstva u Evropskoj uniji kroz medijske kampanje, obrazovni sistem i javne debate, uz približavanje evropskih standarda u oblastima borbe protiv korupcije i javne uprave.

"Od izvora podjela prema izgradnji povjerenja"

Autori preporuka ocjenjuju da način na koji se prošlost interpretira i prenosi u Bosni i Hercegovini direktno utiče na društvenu koheziju i međusobno povjerenje.

U dokumentu se navodi da su paralelni narativi, nedostatak prostora za dijalog o ratnim traumama i nedovoljno razvijeni mehanizmi psihosocijalne podrške među ključnim preprekama pomirenju, zbog čega postoji potreba za "integrisanim pristupom" koji povezuje obrazovanje, institucije, medije i civilno društvo.

Cilj preporuka je, kako se ističe, "transformisati način na koji se sjećamo – od izvora podjela prema osnovi za izgradnju povjerenja, društvene kohezije i dugoročnog pomirenja".

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama